Nošnje

Severinska narodna nošnja je bijele boje.

     Ženska nošnja sastoji se od tri podsuknje, skuta, fertuna, oplečka i lajbeca. Budući da smo iz sela miješanog katoličkim i pravoslavnim vjernicima, oglavlja su šarolika i raznovrsna, a često ovise i o dobi osobe i prigodi. Djeca su bila raspletene kose. Djevojke do udaje nosile su kosu pletenu u dvije pletenice ili pletenica spojenih u tzv. ljuljačku ili košaru. Na pletenicama su se obavezno nosile crvene mašne. Udate žene su nosile „fute“ ili pletenice, ali na glavi je bio obavezno rubac. Rupci su se nosili ovisno o prigodi, pa se tako za vrijeme rada u polju nosio obični rubac od domaćeg platna, tzv. „peča“. Za vrijeme odlaska u crkve i kramove ili nedjeljom, žene su nosile svilenjake ili šamije, ovisno o vjeroispovijesti koju su štovali. Žene su bile različite pravoslavne vjernice i imale su šamije sa krupnim ružama, dok je kod katoličkih vjernica šamija bila sa sitnim ružama. Ispod rupca nosile su se špice koje su se stavljale na tzv. jarmove i uplitale u kosu. Lajbec je bio crne boje, sa crvenim obrubom i crvenom trakom za veanje. Žene u Bilogori nisu nosile nakit, pa bi na oplečak pod vratom vezale crvenu mašnu. Na nogama su se nosili opanci kapčaši ili remenjaši.

     Muška nošnja sastojala se od „gaća“, bluze i lajbeca i potpuno je bila bijela, samo je lajbec bio crn bez ikakvih ukrasa. Na glavama su se nosili šeširi ili šubare, također, ovisno o vjeroispovijesti. Šešire i šubare su momci nosili tek kada bi se oženili, a do tada ne bi ništa nosili na glavi.